Blog

Bezbedna kozmetika

bezbedna kozmetika

Bezbedna kozmetika za Vas i vaše mališane. Medic Plants za proizvodnju svojih proizvoda koristi prirodne sastojke. Zbog toga se kompanija Medic Plants ponosi i proizvodi potpuno sigurnu i bezbednu kozmetiku za negu lica i tela.

Sigurnost  korisnika (potrošača) je glavni cilj proizvodnje i prodaje kozmetičkih proizvoda i proizvoda za ličnu negu, kako u Evropi, tako i kod nas. Najveću odgovornost za bezbednost proizvoda snosi proizvođač.

Uredba o kozmetici EU reguliše način izrade i stavljanja na tržište kozmetike i proizvoda za ličnu negu. To je najopsežniji skup zakona za našu industriju na svetu. On zahteva da kozmetika bude bezbedna za zdravlje ljudi kada se primenjuje pod normalnim ili razumno predvidivim uslovima upotrebe.

Da bi ispunila svoje obaveze prema Uredbi, proizvođač kozmetike mora da ispuni sledeće dužnosti pre stavljanja proizvoda na tržište:
1. Izvrši sveobuhvatnu procenu bezbednosti
2. Navede detaljne informacije o proizvodu
3. Pridržava se pravila o sastojcima i označavanju

Obezbeđivanje sigurnosti: opasnost nasuprot riziku

Reči opasnost i rizik često se koriste naizmenično, ali se zapravo veoma razlikuju i važno je da se izrazi pravilno koriste. Opasnost je suštinsko svojstvo supstance, ’stvari’ ili situacije koja može naneti štetu. Rizik je verovatnoća da će šteta zaista nastati.

Ovo je važno jer objašnjava kako se bezbedno mogu koristiti supstance sa opasnim svojstvima. Sama supstanca može imati toksično svojstvo, ali to je ne čini otrovnom. Na primer, poznato je da je so otrovna u visokim nivoima, ali konzumacija određene količine je neophodna za zdravlje i bezbedna u tim količinama. Procenom rizika utvrđuje se saznanje da opasnost ne predstavlja neprihvatljiv rizik. 

 Naučnici koji formulišu kozmetičke proizvode osiguravaju da izloženost sastojcima i način na koji se koriste u proizvodu budu bezbedni upravljajući rizikom. Ovo dalje proverava kvalifikovani procenitelj bezbednosti koji vrši „procenu rizika“ za svaki proizvod pre nego što se stavi na tržište. Ovo je poznato kao procena bezbednosti.

Procena bezbednosti kozmetičkog proizvoda

Na primer, alkohol (etanol) je opasan, može biti toksičan. Znamo da je konzumiranje velikih količina štetno za zdravlje i može se čak pokazati fatalnim. Stoga je opasnost toksičnost. Međutim, mala je verovatnoća štetnosti kada se alkohol koristi u finim mirisima, proizvodima nakon brijanja ili dezodoransu. Jer izloženost alkoholu u ovim slučajevima je veoma niska. Čak i voda u preteranom dnevnom unosu (preko 12l odjedanput) može biti toksična. U vezi sa tim, niko ne bi ozbiljno razmišljao o zabrani njene upotrebe kao kozmetičkog sastojka samo zato što poseduje opasno svojstvo toksičnosti.

Na ovaj način procenitelji bezbednosti obezbeđuju da je kozmetika bezbedna za upotrebu, čak i ako neki od pojedinačnih sastojaka mogu posedovati opasna svojstva kada se primenjuju pod vrlo različitim i prekomernim okolnostima.

Uredba o kozmetičkim proizvodima jasno kaže da se sigurnost kozmetičkog proizvoda može proceniti na osnovu poznavanja njegovih sastojaka i njihovih svojstava. U tu svrhu postoji zahtev da se izvrši i sastavi izveštaj o bezbednosti. Takodje, da se izvrši i procena bezbednosti za svaki kozmetički proizvod pre nego što se stavi na tržište. Sadržaj tog bezbednosnog izveštaja mora izvršiti odgovarajuće kvalifikovani stručnjak za procenu bezbednosti. Pored toga, proizvodi namenjeni deci mlađoj od 3 godine moraju da imaju posebnu, detaljniju procenu.

Bezbedna kozmetika – sigurnost potrošača

Naravno, nakon što se proizvod proceni i stavi na tržište, neophodno je pratiti njegove performanse da bi se dodatno potvrdila njegova sigurnost na širem tržištu. Sve neželjene reakcije ili „neželjeni efekti“ moraju se evidentirati i proceniti. Ako se oceni da je neželjeni efekat ozbiljan, moraju se obavestiti nadležni organi. Naravno, i po potrebi mogu se preduzeti dalje mere, uključujući povlačenje proizvoda. Ova situacija je izuzetno retka i pokazuje efikasnost sistema kojim se osigurava kozmetička sigurnost.
Konzervansi su važni sastojci koji se dodaju kozmetičkim proizvodima kako bi bili sigurni i efikasni. Ako proizvodi budu zaštićeni, to znači da ljudi mogu biti sigurni da su njihovi kozmetički proizvodi zaštićeni od kontaminacije mikroorganizmima tokom skladištenja i dalje upotrebe.

Sigurnost potrošača je najvažnija, a kozmetički proizvodi su formulisani da spreče kontaminaciju mikroorganizmima. Bakterije, kvasci i plesni su uvek prisutni na našoj koži i u vazduhu oko nas. Oni mogu ući u proizvode tokom normalne upotrebe. Bez konzervansa mnogi proizvodi bi se mogli pokvariti. Smanjila bi se njihova efikasnost, potencijalno dovodeći do problema kao što su infekcije kože ili očiju. Baš kao što se hrana može pokvariti, kozmetički proizvodi i proizvodi za ličnu negu mogu se pogoršati na isti način – posebno jer se često čuvaju u toplim i vlažnim sredinama, poput kupatila. Konzervansi mogu sprečiti ove probleme sprečavanjem razmnožavanja mikroorganizama u proizvodu.

Alergijske reakcije

Alergija se definiše kao prekomerna reakcija na supstance u našem okruženju koje su bezopasne za većinu. Alergije su izuzetno česte i pogađaju svakog trećeg čoveka u nekom trenutku njihovog života.
Ljudi čak mogu biti alergični na proizvode koji se često koriste. Sastojci koji se u njima nalaze nisu nesigurni: telo jednostavno može drugačije da reaguje na njih, a to se razlikuje od osobe do osobe. Gotovo svaka supstanca, prirodna ili veštačka, kod nekoga može potencijalno da izazove alergijsku reakciju.
Procene bezbednosti uključuju sigurnost od alergija, što u velikoj meri umanjuje rizik od proizvoda koji izazivaju neželjene reakcije.
Procene bezbednosti kozmetičkih sastojaka i proizvoda zasnivaju se na procenama rizika koji predstavljaju. Rizik se definiše kao verovatnoća štete u odnosu na dozu i izloženost. Procena bezbednosti zasnovana na opasnosti razmatra samo potencijalnu povredu, ali bez veze sa dozom ili izloženošću.

Proces procene rizika ima tri faze: utvrđivanje opasnosti, odgovor na dozu i procena izloženosti. Na osnovu odnosa između doze i incidene i ozbiljnosti štetnih efekata na zdravlje, određuje se karakterizacija rizika i upravljanje.
Prema Uredbi EU o kozmetici, ova procena sigurnosti kozmetičkih proizvoda zasnovana na riziku zajednička je odgovornost Autoriteta i proizvođača.
U Evropskoj uniji set aneksa navodi sastojke koji potencijalno mogu naneti štetu ljudskom zdravlju zbog zabranjenih i ograničenih supstanci. Naučni odbor za bezbednost potrošača (SCCS) je grupa nezavisnih stručnjaka kojima Evropska komisija može dodeliti mandat da pružaju naučne savete, procenjuju supstance i daju pisanu procenu bezbednosti.

Proizvođači u EU moraju da naprave datoteku sa informacijama o proizvodu (PIF), koja je jedinstveni dosije po proizvodu, koji pokriva dva elementa: sigurnost i efikasnost. Tada je procenjivač bezbednosti odgovoran za pisanu procenu bezbednosti.

Smernice i alati za procenu rizika
Kozmetička industrija koristi brojne alate za procenu rizika od sastojaka i proizvoda pre nego što uđu na tržište.

Efikasnost

Da je kozmetika bezbedna za upotrebu, prosečni korisnik smatra aksiomom, dok je efikasnost ono o čemu češće razmišlja kada se opredeljuje za određenog proizvođača kozmetike ili određeni proizvod. Ono što ga opredeljuje da izabere određenog proizvođača ili određeni proizvod je njegova efikasnost.

Kako znamo da je naš proizvod kozmetički proizvod

Počnimo od početka:
Kozmetički proizvod podrazumeva supstancu ili smešu namenjenu stavljanju u kontakt sa različitim spoljnim delovima ljudskog tela (epidermis, kosa, nokti, usne i spoljašnji genitalni organi),ili sa zubima i sluzokožom usne duplje s ciljem da ih isključivo ili uglavnom očiste, parfemiše, ulepša (dekorativna kozmetika). Takodje, otklanja neprijatne mirise, štite i održavaju u dobrom stanju.

Tri su osnovna pitanja na koja treba obratiti pažnju prilikom donošenja odluke da li se proizvod može pravno klasifikovati kao kozmetički proizvod:
1. Svrha: da li je svrha proizvoda u potpunosti ili uglavnom kozmetička, tj. da li je namenjena da čisti, parfemiše, ulepšava, koriguje neprijatne mirise tela, štiti i održava u dobrom stanju (neguje).
Ako glavna svrha proizvoda nije jedna od ovih funkcija, malo je verovatno da će proizvod biti kozmetički.

2. Mesto primene: da li je proizvod namenjen za: epidermis, kosu, nokte, usne, usnu duplju, spoljašnje genitalne organe
Ako nije, malo je verovatno da će proizvod biti kozmetika.

3. Sastav: da li je sastav proizvoda u skladu sa Pravilnikom i propisima o kozmetici.
Ako sastav proizvoda nije u skladu sa Pravilnikom, ne može se prodavati kao kozmetika, bez obzira na iznete tvrdnje ili odsustvo takvih zahteva.